Tropsko voće

Poslednjih godina susrećemo se sa pravim tropskim letom pa zašto onda ne bismo napisali nekoliko reči o tropskom voću. Za rast i sazrevanje potrebne su mu visoke temperature i dosta sunca, a plodovi su uprkos paklenim uslovima u kojima rastu sočni, osvežavajući, puni vitamina i minerala. 

Tropsko voće može odlično obogatiti svakodnevni jelovnik odojčadi i male dece. Kada vam nedostaju ideje za obroke, tropsko voće, koje sadrži mnogo vode i bogatu zalihu vitamina i minerala, može biti zanimljiva i ukusna zamena obroka ili dodatak jelima. Zreli i pravilno spremljeni plodovi aromatični su, sadrže kiseline, vlakna i eterična ulja.

Za tropsko voće značajne su intenzivne boje, a naša deca jedu i očima. Molekuli boja u biljnim namirnicama čini više od 2.000 pigmenata koji voću daju boju i sadrže jake antioksidanse. Što je boja voća intenzivnija, veća je antioksidativna snaga. Za tropsko voće karakteristične su dakle žive boje te mnogo vitamina, minerala i vlakana.

U tropsko voće spadaju: 

Avokado

Avokado potiče iz Srednje Amerike, gde je bio na jelovniku još pre sedam hiljada godina. Postoji više vrsta avokada. Jedne imaju glatku i zelenu koru, a druge su namreškane i hrapave, a boja im je veoma tamna, skoro crna. 

Avokado spada u veoma hranljivo voće jer sadrži nezasićene masne kiseline (palmitoleinska, oleinska, linolna i linolenska kiselina), koje su za telo esencijalne. Sadrži i mnogo belančevina, kalijuma, lecitina, folne kiseline, vitamina A, E, B2, B5, B6 i C.

Plod se može jesti svež ili se može naseći na kriške, odnosno komadiće ili se meso zgnječi viljuškom i namaže detetu na hleb. Avokadu se može dodati više začina: slatki (cimet) ili kiseli (limun). Komadiće avokada dodajte voćnim kašicama i mlečno-žitno-voćnim kašicama, a možete ga takođe prokuvati i dodati različitim supama ili varivima. Pošto oljušteno meso avokada brzo oksidira (potamni), preporučuje se da se pokapa limunovim sokom.

SUPA OD SPANAĆA SA AVOKADOM

  • 150 g luka
  • 200 g krompira
  • maslinovo ulje
  • 450 g spanaća
  • 3 dl manje masnog mleka
  • 4 dl vode
  • kocka za supu od povrća
  • 1 avokado
  • sol
  • muskatni oraščić

Priprema:

Naseckajte luk. Oljuštite krompir, operite ga i nasecite na kocke. Na ulju lagano propržite luk te dodajte spanać i krompir. Prelijte mlekom i vodom, umereno posolite (za odojčad ne solite). Kuvajte dok krompir ne omekša. Oljuštite avokado, nasecite ga na komadiće i dodajte supi. Sve zajedno izmešajte štapnim mikserom. Dodajte muskatni oraščić.

KAŠA OD AVOKADA

  • 1 banana
  • 1/3 avokada (oljuštenog)
  • sok od narandže za razređivanje

Priprema:

Štapnim mikserom izmešajte sve sastojke i poslužite odmah da ne potamni.

Karambola

Karambola je kiselkasto, žutozeleno, sočno voće u obliku zvezde. To je plod istoimenog niskog drveta (Averrhoa carambola) koje raste u tropskoj Aziji.

Bliži rođak karambole manje je poznat, zelen i kiseo bilimbi, koji se uzgaja i prodaje većinom samo u jugoistočnoj Aziji. Domovina karambole verovatno je Šri Lanka, ostrva Moluki ili Indija, a Evropljani su prvi opis tog ploda mogli pročitati još u 17. veku. 

Karambola je dobar izvor vitamina C. Sadrži oksalnu kiselinu i malo kalijuma.

Karambola ima jestivu koru, koja je glatka i sjajna, a meso sočno i hrskavo. Od sorte i vremena branja zavisi da li su plodovi kiseliji ili slađi. Narezana karambola jedan je od najdekorativnijih plodova. U Aziji se karambola peče, prave se marmelade, kuvaju se kompoti i pripremaju napici. Zvezdice karambole ulepšavaju voćne salate, kao i jela od mesa, ribe i povrća. 

KAŠA OD KARAMBOLE (za 4 osobe)

  • 4 karambole
  • 1/2 l vode
  • 150 g šećera
  • 3 velike kašike gustina
  • 1 čaša slatke pavlake
  • 1 velika kašika šumskog meda

Priprema:

Karambole operite i isecite na kocke. Prethodno odstranite eventualne braon rubove. Kocke stavite u kipuću vodu i prokuvajte. Čim budu mekane, štapnim mikserom napravite kašicu. Gustin umešajte u hladnu vodu i dodajte kaši od karambola. Sve zajedno prokuvajte uz stalno mešanje. Pomešajte slatku pavlaku i med, umutite da se stvrdne te dodajte kaši i poslužite.

Kivano

Kivano je voće narandžastožute boje i ima bodljike bradavičastog oblika. U rodu je sa krastavcem i dinjom, a dug je približno 15 cm.

Plodovi sadrže mnogo vitamina A, B i C kao i minerale važne za telo (magnezijum, kalcijum, kalijum i fosfor). 

Voćno meso po konsistenciji je slično želeu i može se upotrebljavati u voćnim salatama i poslasticama. Za konzumiranje sirovog voća isecite plod po sredini i kašikom izdubite meso zajedno sa semenkama. Ukus možete poboljšati dodavanjem limunovog soka i šlaga.

KREM OD MLAĆENICE SA UMAKOM OD KIVANA

  • 35 g šećera
  • 100 ml zaslađene slatke pavlake
  • listići želatine
  • šećer u prahu
  • 1 štapić vanile
  • maline
  • 2 kivana
  • 250 ml mlaćenice
  • 11 kašika limetinog soka

Priprema:

Kivano raspolovite po dužini i kašikom izdubite meso. Želatinu omekšajte u hladnoj vodi. Penasto umešajte mlaćenicu, šećer i sok od limete. Istisnite želatinu, rastvorite je i mlaku umešajte u mlaćenicu. Ostavite na hladnom mestu da se počne stvrdnjavati. Zatim umešajte umućenu slatku pavlaku. Napunite polovine kivana i ostavite da stoji u frižideru bar 1 sat da se krem stvrdne. U međuvremenu začinite meso kivana mlevenim šećerom i sastruganim semenkama vanile. Punjene plodove kivana složite na tanjir, dodajte umak i meso kivana. Pospite malinama.

Liči

Liči ima karakteristične jajaste plodove roza ili crvene boje. Pod ljuskom se skriva meko belo meso kiselo-slatkog ukusa. Domovina ličija (Litchi chinensis) jeste jugoistočna Azija. Naročito je omiljen u Kini, gde su ga kao najbolje voće obožavali čak i kineski carevi. Tamo je bio toliko dragocen da su se njime mogli plaćati porezi, a danas se to voće smatra jednim od najpoželjnijih novogodišnjih poklona. Voće koje oblikom i bojom podseća na srce u Kini se smatra simbolom ljubavi. 

Liči sadrži brojne sastojke korisne za zdravlje: vitamin C i B, bakar, fosfor, magnezij i kalijum. Prosečna količina vitamina C u ličiju je 72 mg na 100 g voća.

Voće se jede pre svega sirovo. Prethodno se skine krhka ljuska, kao kod kuvanog jajeta. Plod se jede zajedno sa semenkama. Liči je izvrstan prilog voćnim salatama. U egzotičnoj kuhinji liči se često priprema u kombinaciji sa piletinom i drugim mesom, pa i za obogaćenje umaka. Osušeni liči može se staviti u čaj umjesto šećera.

SLADOLEDI OD LIČIJA NA ŠTAPIĆU

  • 1/2 šolje malina
  • 1 1/2 kašike vode
  • 1 šolja javorovog sirupa
  • 1 kg oljuštenog ličija
  • 2 kašike limunovog soka
  • 6‒8 štapića za sladoled

Priprema:

Od malina, vode i pola šolje sirupa od javora mikserom izradite glatku masu. Tom masom do polovine napunite kalupe za sladolede i unutra gurnite štapić. Stavite u zamrzivač. U međuvremenu očistite i nasecite liči. Ličijevo meso, limunov sok i ostatak javorovog sirupa umešajte u glatku masu. Iz zamrzivača izvadite kalupe za sladoled i na smrznutu kašu od malina dodajte masu od ličija. Vratite u zamrzivač i ostavite da se stvrdne. Ličijev sladoled slastan je i kvalitetan vitaminski obrok kome će se naročito obradovati deca.

Mango

Mango je voće duguljastog oblika, a prekriven je glatkom, kožastom korom. U Aziji se uzgaja već više od 4.000 godina, a njegova pradomovina je verovatno Indija. Prema indijskoj tradiciji mango simbolizuje život i nacionalno je voće Indije.

Poznajemo više od hiljadu vrsta manga koje se međusobno razlikuju po boji i obliku. Plodovi mogu biti zeleni, žuti, narandžasti ili crvenkasti.

Osim bogatog ukusa mango sadrži i jako mnogo vitamina, minerala i antioksidanasa te izrazito pozitivno deluje na zdravlje. Odličan je izvor vitamina A i C, a sadrži i dragocene količine kalijuma. Pošto mango sadrži mnogo vlakana, njime se uspešno otklanja zatvor. Glatko i meko meso manga slatko je i veoma sočno jer sadrži mnogo vode, zato je to voće vrlo osvežavajuće.

PALAČINKE OD MANGA

  • 300 g krompira
  • 300 g manga
  • 2 jaja
  • vanilin šećer
  • cimet
  • korica od limuna
  • brašno
  • šećer u prahu

Priprema:

Ogulite krompir, dobro ga operite i na sitno narendajte. Rukama ga ocedite. Operite mango i nasecite ga na tanke listiće. Krompiru dodajte mango, jaja, vanilin šećer, cimet, koricu od limuna i brašno po potrebi. Sve zajedno dobro promešajte. U tavi za palačinke ugrejte ulje, dodajte tri kašike mase i ravnomerno je rasporedite po tiganju. Ispecite nešto deblje palačinke. Kada budu pečene, pospite ih mlevenim šećerom.

Papaja

Papaja je voće koje izraste od 10 do 80 centimetara, a najveće imaju čak i više od 10 kilograma. Po obliku razlikujemo okrugle, kruškaste, duguljaste i jajolike papaje.

Originalno papaje rastu u tropskim predelima Srednje Amerike. Već davno pre dolaska Evropljana prvobitni stanovnici brali su ih i upotrebljavali.

Papaju je najbolje upotrebiti i pojesti sirovu. Prvo je naravno treba oljuštiti, prepoloviti i kašikom izvaditi koštice. Pošto papaja ne sadrži mnogo voćne kiseline, može se pokapati limunovim sokom. Može se takođe upotrebiti za pripremu raznih poslastica, marmelada i priloga, ali je veoma važno da se isečena papaja što pre potroši, odnosno pojede.

PUDING OD PIRINAČA SA PAPAJOM (za osam osoba)

  • 2 šolje vode
  • 1 šolja pirinača
  • so
  • 2 šolje mleka
  • ¼ šolje šećera
  • cimet
  • 1/2 šolje suvog grožđa
  • 1 šolja kokosa
  • 1 šolja papaje

Priprema:

Pirinač skuvajte u vodi kojoj ste dodali prstohvat soli. Dodajte mleko i mešajte dok pirinač ne upije polovinu mleka. Umešajte šećer, cimet i suvo grožđe. Kuvajte dok se preostalo mleko ne upije. Umešajte kokos i papaju. Možete da poslužite toplo ili hladno.

Marakuja

Plod marakuje je okrugao ili ovalan. Kad sazri, žute je ili tamno ljubičaste boje i ima mekanu, odnosno nešto tvrđu unutrašnjost sa brojnim semenkama. Plod se može pojesti ili iz njega istisnuti sok. Sok se često dodaje drugom voću za pojačanje arome.

Postoje dva tipa plodova koje se međusobno izrazito razlikuju po spoljašnjosti: svetložuta vrsta marakuje poznata je i pod imenom zlatna marakuja, a može da izraste do veličine grejpfruta. Ima meku, glatku i prozračnu ljusku. Postoji i tamnoljubičasta marakuja, koja je manja od limuna. Manje je kisela od žute, a ima snažniju aromu i ukus.

Plodovi sadrže limunsku i jabučnu kiselinu, amilopektin, flavonoide, korisna ulja i vitamin C. Naše telo snabdeva takođe vitaminom B6, kao i gvožđem, kalijumom i vlaknima.

Južnoamerički Indijanci dobro su poznavali marakuju kao lekovitu biljku. Često se upotrebljavala i u brazilskoj narodnoj medicini. Španski lekar Monardes otkrio je marakuju 1569. godine u Peruu.

MOUSSE (PENA) OD MARAKUJE

  • 10 marakuja
  • 2 dl slatke pavlake
  • 5 kašika šećera
  • malo vanile
  • 2 belanca

Priprema:

Prvo ispraznite 8 marakuja u cediljku i tako odvojite sok od koštica. Umutite pavlaku sa šećerom i vanilom. Posebno umutite sneg od belanca da vrhovi budu čvrsti. Pomešajte sok sa pavlakom. Tome prvo dodajte 1/3 belanaca, oprezno promešajte i dodajte ostatak snega. Rasporedite u 4 čaše. Dve velike kašike koštica marakuje pomešajte sa sadržajem preostalih marakuja i prelijte po peni u čašama. Ostavite u frižideru sat vremena.

Alergija ili laktozna intolerancija?

Nepodnošenje kravljeg mleka je relativno čest problem kod dece. Međutim, nije isto ako vaše dete ima alergiju ili intoleranciju.

Pročitaj članak
Tajana Würth
Tajana Würth,
stručna saradnica za Novalac

Alergija na proteine kravljeg mleka

Pod pojmom alergije opisujemo preveliku reakciju (preosetljivost) imunog sistema na određenu supstancu – alergen, koji inače nije opasan za organizam.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,
Članci o ishrani odojčadi