
Više od polovine (čak oko 60%) ljudskog organizma čini voda, zbog čega je izuzetno važno da hidrataciju tela održavamo u ravnoteži. Prekomerni gubitak telesne tečnosti zove se dehidracija, a najčešće se javlja kao posledica proliva, povraćanja, preteranog znojenja ili nedovoljnog unosa tečnosti.
Zbog male telesne težine i manjih rezervi vode u telu deca mogu da dehidriraju mnogo lakše i brže nego odrasli. Kao što znamo odraslima je tečnost lako dostupna, dok se deca moraju osloniti na brigu roditelja.
Najlakši način sprečavanja dehidracije je upravo pravilno, odnosno redovno i odgovarajuće hidriranje organizma. Važno je da prepoznamo znake dehidracije kod deteta. Vrlo blagi gubitak tečnosti može se prepoznati po tamnijoj boji mokraće, a već blaga dehidriranost, odnosno gubitak 1 do 2% telesne tečnosti, često se manifestuje kao glavobolja, iritabilnost i zatvor. Teška dehidracija prepoznaje se kroz simptome kao što su pospanost deteta, lepljiva koža i ispucale usne.
Voda je jedan od najznačajnijih nutrijenata. Zanimljivo je da tačne prehrambene preporuke za nju ne postoje. Postoji nekoliko načina na koji se mogu izračunati dnevne potrebe za tečnošću, ali je još važnije da znamo šta sve podrazumevamo kada kažemo "tečnost".
Kada su odojčad u pitanju, njihova hrana podrazumeva tečnost. Bilo da je reč o majčinom mleku ili formuli za odojčad, sadržaj suve materije čini samo 5%. Voda i prirodni sokovi, kao dodatak ishrani, preporučuju se tek posle 5. meseca života. Kod malog deteta pravilna ishrana obezbediće mnogo raznovrsnih izvora tečnosti, naravno, voda je uvek primarni i najbolji izbor. Osim prirodnih sokova i nezaslađenih čajeva odličan izvor tečnosti pruža i hrana bogata vodom, kao što su mleko i sveže voće i povrće (citrusi, tikvica, paradajz i sl.).
Ako odgovarajućom ishranom zadovoljimo dnevne energetske potrebe odojčeta, istovremeno zadovoljiće se i dnevne potrebe odojčeta za vodom. Najlakši način za praćenje stepena hidriranosti odojčeta jeste praćenje njegove telesne težine i napredovanja.
Kod dece koja su starija od godinu dana najlakši način da osiguramo dovoljan unos tečnosti je često ih nuditi različitim napicima. Bitno je učiti dete kako pravilno da unosi tečnost, to znači da mu treba davati što manje "obojanih" i zaslađenih napitaka i učiti ga da pije vodu. Velika količina zaslađenih napitaka kao što su sokovi i čajevi može da prouzrokuje smanjeni unos hrane i česte stolice, pa čak i prolive, zbog čega dete može slabije da napreduje.
Konačno, pravilna hidratacija podrazumeva ne samo redovan unos nego i pravilan izbor tečnosti. Prirodni sokovi od voća i povrća, čajevi bez dodatih šećera i boja dobar su izvor vode, vitamina i minerala. Preporuka je da glavni izbor tečnosti bude najbolja prirodna tečnost – voda.
Tena Niseteo, dipl. inž. preh. tehn.
klinički dijetetičar/nutricionista
Referentni centar za dečiju gastroenterologiju i ishranu Centar za poremećaje ishrane i kliničku dijetetikuKlinika za dečije bolesti Zagreb, Klaićeva 16