Početna > Poučni sadržaji > Važnost hrane u najranijem periodu života > Alergijske reakcije kod dece i suočavanje sa njima

Alergijske reakcije kod dece i suočavanje sa njima

Kod dece uvek moramo da obratimo pažnju na alergijske reakcije koje je često teško razlikovati od uobičajenog ponašanja odojčadi. Među nama često kruže informacije koje nas mogu dovesti u zabludu i navesti na pogrešne zaključke. Nepravilno postupanje kod pojave reakcije može ozbiljno ugroziti zdravlje odojčeta ili starijeg deteta.


Probavne tegobe poput zatvora, kolika ili vraćanja hrane ima čak 80% odojčadi. Većinom to nije alergija na hranu, međutim, nekim bebama kod tih tegoba pomaže dijeta bez mlečnih proteina, odnosno konzumacija hipoalergenih mlečnih formula ili hidrolizata, po mogućnosti ekstenzivnih hidrolizata. Pri odabiru mlečne formule uvek se treba posavetovati sa pedijatrom. 

Gastrointestinalne tegobe kod starije dece, poput nadutosti i bolova u stomaku, takođe su retko povezane sa alergijom na hranu ako se pojave bez drugih tegoba kod kojih postoji sumnja na alergiju. U takvim slučajevima najbolje se posavetovati sa pedijatrom o mogućem upućivanju specijalisti gastroenterologu. Pretraživanjem možete otkriti da su neke tegobe, poput preterane sluzi u respiratornom sistemu, crvenila anusa, autizma ili ADHD-a, povezane sa alergijom. Ove tvrdnje nisu nikad bile potvrđene naučnim dokazima; zbog toga se ne preporučuje uvođenje restriktivnih dijeta.

Alergijske reakcije su prilično nepredvidive i zato mišljenje da će svaka sledeća reakcija biti još gora takođe nije tačno. Postoje brojni faktori koji mogu uticati na ozbiljnost reakcije. Važan je uticaj prisustva astme kod deteta, količine unesene hrane, termičke obrade hrane, detetove bolesti prilikom konzumacije, prisustva jakog fizičkog napora i uzimanja lekova. Međutim, istina je da deca često reaguju prilično stereotipno na alergije na hranu: povraćanjem, kožnim reakcijama, urtikarijom, oticanjem usana i sl.

Reakcije na koži

Kod odojčeta ili deteta može se pojaviti osip na koži, a prva stvar koja nam pri tome padne na pamet je baš alergija. To svakako nije tačno jer je kod crvenila najčešće reč o infekciji, odnosno zaraznoj bolesti ili nekoj drugoj vrsti osipa po koži koji obično nisu povezani sa alergijom na hranu ili bilo koju drugu materiju.

Deca takođe mogu razviti posebnu vrstu osipa, a to je koprivnjača ili urtikarija. Nije tačno opšte uverenje da je urtikarija kod deteta uvek posledica alergije. Kod relativno malog broja urtikarija reč je o alergijskoj reakciji. Naime, češći uzročnici akutne urtikarije mogu biti : sunce, hladnoća ili pritisak. Alergijsku urtikariju karakterizuje pojava odmah nakon kontakta sa alergenom, npr. posle uzimanja hrane, i brzo nestajanje za nekoliko sati.

Ako urtikarija traje duže ili čak nekoliko dana, a prate je i drugi znakovi infekcije poput groznice, prehlade ili kašlja, najverovatnije je to virusna infekcija. Kada urtikarija traje više vremena, to je tzv. hronična urtikarija nepoznatog uzroka.

I u tom slučaju savetujemo pregled kod alergologa da bi se isključili eventualni ređi uzroci. 

 

Atopijski dermatitis, takođe učestali znak alergije, često je prisutan kod dece koja imaju alergiju na hranu. Atopijski dermatitis je hronična, recidivna inflamatorna bolest koja pogađa približno 20% dece u razvijenom svetu. On je takođe i prvi znak genetske predispozicije za alergije. Istraživanja su pokazala da kod atopijskog dermatitisa usled oštećene kožne barijere alergeni prolaze kroz kožu, što može da izazove razvoj alergija. Zato je alergija na hranu najverovatnije posledica, a ne uzrok atopijskog dermatitisa. 

Oko 30% dece sa atopijskim dermatitisom razvija alergiju na hranu, koja je na sreću često prolazna i s vremenom nestaje. Drugi faktori su češći uzročnici atopijskog dermatitisa od hrane, poput infekcija, suvog vazduha, znojenja i psihičkog stresa. Većina dece sa atopijskim dermatitisom nema alergiju na hranu, pa ishrana u tom slučaju neće imati poseban efekat. 

O uvođenju dijete treba se posavetovati sa pedijatrom ili alergologom, a do pregleda možemo sami eliminisati hranu koja uzrokuje reakcije poput urtikarije, oticanja, povraćanja, otežanog disanja i karakteristična je za jasna izbijanja dermatitisa. Izdvajanje hrane iz jelovnika prema sopstvenoj proceni, npr. svinjetine, slatkiša ili konzervansa, nije opravdano i ne pomaže kod atopijskog dermatitisa.

Anafilaktički šok

Jedan od odgovora na alergiju na hranu može biti i teža alergijska reakcija ili anafilaksija, koja je prema naučnim preporukama takođe apsolutna indikacija za propisivanje autoinjektora adrenalina. Svako dete koje je doživelo anafilaksiju uvek treba imati sa sobom autoinjektor adrenalina jer se reakcija može dogoditi kad se najmanje nadamo. Najbolje je imati kod sebe dva autoinjektora, bez obzira na to gde se dete nalazi. Naime, kod anafilaksije je bitan svaki minut i zbog toga je prilikom prvih znakova jake alergijske reakcije poput kašlja, promuklosti, otežanog disanja, pištanja u grudima i poremećaja svesti pametno odmah primeniti adrenalin i nazvati hitnu pomoć ili otići najbližem lekaru. Takođe je važno znati da antihistaminik ili lek medrol (metilprednizolon) deluju sporo i zato nisu prikladni za lečenje anafilaksije.

Alergijske reakcije je najbolje izbegavati preventivnom upotrebom mleka Novalac Allernova, koje sadrži ekstenzivni hidrolizat kazeina i dokazano ublažava probleme povezane sa alergijom poput dijareje, zatvora, preteranog plača, grčeva, svraba kože... 

 

 

Alergija ili laktozna intolerancija?

Nepodnošenje kravljeg mleka je relativno čest problem kod dece. Međutim, nije isto ako vaše dete ima alergiju ili intoleranciju.

Pročitaj članak
Tajana Würth
Tajana Würth,
stručna saradnica za Novalac

Alergija na proteine kravljeg mleka

Pod pojmom alergije opisujemo preveliku reakciju (preosetljivost) imunog sistema na određenu supstancu – alergen, koji inače nije opasan za organizam.

Pročitaj članak
Uredništvo Novalac
Uredništvo Novalac,
Članci o ishrani odojčadi